Lilium Zemlje – Zemljana Pjesma

Letra

Zastava Bosne i Hercegovine danas je prepoznatljiva po plavoj boji, žutom trouglu i bijelim zvijezdama. Može se vidjeti pred državnim institucijama, na međunarodnim skupovima i sportskim utakmicama, ali njen današnji izgled nije star stoljećima. Iza njega stoji priča o srednjovjekovnoj Bosni, raspadu Jugoslavije, nezavisnosti, ratu i potrazi za zajedničkim simbolom. Mnogo prije današnje zastave, srednjovjekovna Bosna imala je svoje grbove i znakove. Posebno se pamti dinastija Kotromanića, iz koje je potekao i kralj Tvrtko Prvi. Uz njihove simbole vežu se plavi štit, srebrna dijagonalna traka i šest zlatnih ljiljana. Taj motiv će stoljećima kasnije ponovo postati važan kada je Bosna i Hercegovina tražila simbole svoje državnosti. Kroz naredna stoljeća mijenjali su se vladari, carstva i države. Bosna je bila dio Osmanskog carstva, zatim Austro-Ugarske, a poslije Prvog svjetskog rata ušla je u zajedničku južnoslavensku državu. U socijalističkoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina bila je jedna od šest republika, sa simbolima jednog drugog vremena. Početkom devedesetih Jugoslavija se raspadala, a pred Bosnom i Hercegovinom otvorilo se pitanje vlastite budućnosti. Nakon referenduma o nezavisnosti i međunarodnog priznanja hiljadu devetsto devedeset druge godine, novoj državi bili su potrebni simboli koji će je predstavljati. Tada je pogled ponovo usmjeren prema srednjovjekovnom bosanskom naslijeđu. Tako je nastala zastava Republike Bosne i Hercegovine sa bijelom podlogom i grbom u sredini. Na plavom štitu nalazila se bijela dijagonalna traka, a oko nje šest zlatnih ljiljana. Kada je Bosna i Hercegovina u maju hiljadu devetsto devedeset druge. postala članica Ujedinjenih nacija, upravo je zastava sa ljiljanima podignuta ispred sjedišta UN-a u New Yorku. Ali ta zastava je istovremeno postala svjedok najtežih godina nove države. Nosila se tokom rata od hiljadu devetsto devedeset druge do hiljadu devetsto devedeset pete godine. i ostala povezana sa nezavisnošću, odbranom zemlje i ratnim godinama. Za mnoge ljude ljiljani su zato mnogo više od starog heraldičkog znaka. Daytonski mirovni sporazum hiljadu devetsto devedeset pete godine. zaustavio je rat i donio novo ustavno uređenje. Bosna i Hercegovina ostala je međunarodno priznata država, ali pitanje zajedničkih simbola nije riješeno bez sporova. Zastava sa ljiljanima nakon rata nije bila prihvaćena kao zajednički simbol među svim političkim predstavnicima. Krajem hiljadu devetsto devedeset sedme godine. postalo je jasno da domaće političke strane ne uspijevaju postići dogovor o novoj zastavi. Visoki predstavnik Carlos Westendorp pokrenuo je postupak za pronalaženje rješenja. Početkom hiljadu devetsto devedeset osme godine. ponuđeno je nekoliko prijedloga, sa idejom da novi simbol ne bude vezan samo za jedan narod. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ni tada nije uspjela usvojiti jedan od prijedloga. Zato je četvrtog februara hiljadu devetsto devedeset osme godine. uvedena nova zastava: plava podloga, žuti trougao i niz bijelih petokrakih zvijezda. Izgled je bio potpuno drugačiji od zastave sa ljiljanima i trebao je predstavljati novu stvarnost zemlje. Prema tadašnjem objašnjenju, trougao je predstavljao tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, dok su plava boja i zvijezde povezivane sa Evropom. Zlatna, odnosno žuta boja, predstavljala je sunce i nadu. Zvijezde se nastavljaju preko gornjeg i donjeg ruba zastave, stvarajući utisak niza koji nema kraj. Nova zastava ubrzo je stigla i na međunarodnu scenu. Bosna i Hercegovina ju je počela koristiti pred državnim institucijama, u diplomatiji i sportu. Kada reprezentacija igra, upravo plavo-žute zastave pune tribine od Sarajeva i Zenice do gradova širom Evrope u kojima živi velika bosanska dijaspora. Ipak, zastava sa ljiljanima nije nestala iz sjećanja. Iako više nije službena zastava države, još se može vidjeti među dijelom stanovništva, na obilježavanjima i sportskim tribinama. Za mnoge ona predstavlja srednjovjekovno naslijeđe i period Republike Bosne i Hercegovine, dok je plavo-žuta zastava službeni simbol današnje države. Zato priča o zastavi Bosne i Hercegovine nije samo priča o bojama na komadu platna. U njenim promjenama mogu se pratiti različite epohe kroz koje je zemlja prolazila: srednjovjekovna Bosna, velika carstva, Jugoslavija, nezavisnost, rat, mir i novo državno uređenje. Od ljiljana Kotromanića, preko zastave Republike Bosne i Hercegovine, do današnje plave zastave sa žutim trouglom i zvijezdama, mijenjali su se simboli pod kojima je zemlja predstavljana. Ali ime zemlje ostalo je isto. I gdje god se njena zastava danas podigne, ona nosi jedno ime iznad svih promjena Bosna i Hercegovina.